Lambda sonda je jedan od senzora koje praktički svi auti imaju, a ako je neispravna, može uzrokovati raznorazne probleme – loš rad motora, pad snage, visoku potrošnju i tako dalje. Međutim, kako se sve od navedenog može događati zbog mnogočega drugoga, prije nego što zamjenite sondu, bilo bi je dobro ispitati, a u ovom videu ćemo vidjeti kako👇
Table of Contents
Kako ispitati lambda sondu
Metoda 1 – greške motora
Za početak, ono što je sasvim izgledno da će se dogoditi ako je lambda sonda neispravna jest da će na tabli vašeg auta gorjeti žuta lampica motora, koja uvijek ukazuje na određen problem u radu motora. Ali da bi znali o čemu je točno riječ, valja auto spojiti na dijagnostiku i provjeriti spremljene greške, a u slučaju lambda sonde mogli bi vidjeti neku od sljedećih:
- P0130-P0139: Neispravan ili ‘spor’ O2 senzor
- P0171: Siromašna smjesa (nedovoljno goriva ili previše zraka)
- P0172: Bogata smjesa (previše goriva ili nedovoljno zraka)
- P0420: Neispravan odnosno nedovoljno učinkovit katalizator
- P0135 – P0141: Problemi sa grijačem lambda sonde
Međutim, često je situacija takva da se ne možete u potpunosti osloniti samo na greške – primjerice, ako imate greške bogate ili siromašne smjese, uzrok ovome mogu biti neki drugi problemi s motorom – falš zrak, loše dizne i slično, dok s druge strane, loša lambda sonda ne mora nužno uopće dati nikakve greške. Upravo zbog toga bi bilo najbolje je odraditi još nekoliko provjera, koje bi vam trebale dati bolji uvid u to kako sonda funkcionira.
Metoda 2 – parametri rada motora
Prvo što bih ovdje preporučio je da sa dijagnostikom provjerite tzv parametre rada motora – ovo je nešto što manje-više svi uređaji, pa čak i ovako neki jeftini mogu. Što radite je, odete u izbornik Live Data i nađete nešto što se zove ili oxygen sensor ili O2 readings – uglavnom bude jedno od ovog dvoje. Ali, šta će te uglavnom ovdje vidjeti su dvije vrijednosti – tipa oxygen sensor 1 i oxygen sensor 2. Stvar je u tome da praktički svi auti od cirka 2000e naovamo imaju dvije lambde – jedna prije katalizatora i druga iza njega. A signali tj neke vrijednosti koje bi oni trebali davati nisu ni približno isti.
Pa tako, dok auto radi u leru, prva lambda sonda, ona prije katalizatora, bi trebala davati vrijednosti koje stalno variraju negdje između 0,1 i 0,9 volta. Ono što ovaj senzor radi je mjeri razliku u postotku kisika u ispušnim plinovima u odnosu na atmosferski zrak, a što je ta razlika veća, ona daje veći napon. Dakle, kad je bogata smjesa, imamo visok napon, a kada je siromašna, malo goriva, i napon će biti nizak. A budući da kad motor dok radi u leru, kompjuter motora stalno podešava smjesu kako bi održao broj okretaja, zbog toga taj signal manje-više konstantno ide gore dolje.
Sljedeće što radimo je stisnemo gas i motor na 3000 – 4000 okretaja – u tih sekundu, dvije, prva lambda sonda bi trebala davati vrijednosti koje su blizu 1 volta, jer motor prilikom ubrzanja radi s nešto bogatijom smjesom. A kad pustite gas, okretaji počnu padati, napon sonde bi isto trebao pasti na blizu nule – jer, jasno, manje je goriva i smjesa je siromašna.
Uglavnom, to je kako bi trebalo biti kod prve lambda sonde, one ispred katalizatora, a čiji je primarni zadatak da kompjuteru motora kaže da li je smjesa bogata ili siromašna, a na temelju čega onda on podešava ubrizgavanje goriva kako bi se postiglo neko idealno sagorijevanje koje daje optimalan odnos snage i potrošnje te smanjenu emisiju štetnih plinova. S druge strane, ako je napon stalno blizu nule ili 1, onda je lambda sonda vjerojatno neispravna, ili je njena instalacija oštečena.
Što se tiče druge lambda sonde, one iza katalizatora – ona bi trebala davati neki konstantni napon od cirka 0.45 volti. Ako ovdje vidite da napon ritmički ide gore-dolje, i pri tome je slično naponu prve lambda sonde, onda je izgledno da se katalizator raspao i ne odrađuje svoj posao, sa svime što ide uz to – pad na eko testu, greške motora P0420 ili P0430 i slično. Opet, ako je napon blizu nule ili 1 volta, izgledan je kvar lambda sonde ili instalacije.
Metoda 3 – mjerenje unimjerom
Nadalje, osim dijagnostičkog uređaja, ono što možemo upotrijebiti je unimjer, pomoću kojega ćemo izmjeriti unutarnji otpor sonde. Što radimo je, ovaj gumb okrenemo na ome, iskopčamo sondu i na konektoru izmjerimo otpor između pinova, koji bi dok auto ne radi trebao biti negdje između 5 i 30 volti. Opet, neke točne vrijednosti naravno ovise o konkretnom autu, ali ako vidite neke jako visoke brojke ili blizu nule, onda je lambda sonda neispravna. S druge strane, ako se otpor čini OK, ali vrijednosti koje vidite na dijagnostici nisu u redu, moguće je da postoji problem u komunikaciji između sonde i kompjutera motora.
Metoda 4 – provjera instalacije
A to nas dovodi do posljednje stvari koju treba provjeriti – instalacija – dakle žice i konektor, te instalacija motora na koje se to spaja. Naime, kako je ovo sve blizu ispušne grane, katalizatora i auspuha – koji budu vreli dok auto radi – zna se dogoditi da se te žice naslone na nešto od toga i rastale, pa nastanu kratki spojevi. Ili, naročito kod one druge lambda sonde, iza katalizatora – ovo je uglavnom negdje ispod auta, pa se može dogoditi da u vožnji zakačite za nešto i potrgate instalaciju. Također, sam konektor – tu može ući vlaga, prljavština, pinovi unutra onda oksidiraju, što onda remeti sam signal koje sonda šalje kompjuteru motora.
Gdje se nalazi lambda sonda?
Uglavnom, to bi bile neke jednostavne metode kojima možete provjeriti ispravnost lambda sonde, a sad bih se još kratko vratio na to gdje se one nalaze. Naime, kao što sam već rekao, današnji auti imaju dvije – jedna se nalazi na ispušnoj grani, između glave motora i katalizatora, dok je druga negdje odmah iza katalizatora. I ovdje nema neke velike mudrosti kada je u pitanju klasični četri-cilindarski motor.
Međutim, situacija je malo kompliciranija kada je pod haubom kakav V6 ili V8, jer tu onda imamo dvije ispušne grane, pri čemu svaka ima svoje lambda sonde. Tu svaka strana motora ima svoje ime – Bank 1 i Bank 2, što se može onda vidjeti i u dijagnostici odnosno parametrima motora. Ali, kako znati koja je strana motora koja, odnosno šta je Bank 1 a šta Bank 2. Pa, kao neko nepisano ali uobičajeno pravilo, strana 1 odnosno Bank 1 je ona gdje je prvi cilindar, a to je onaj koji je kod prednje strani motora, gdje je razvod – dakle zupčasti ili lanac – mikroremen i ostalo.
Međutim, kako je V motor, mi tu imamo dva cilindra – lijevi i desni – koji je od njih prvi? Pa, ako pogledate malo bolje odozgora, vidjet će te kako su cilindri s jedne strane malo zamaknuti u odnosu na desne, nisu u pravcu – ovdje vam za orijentaciju mogu poslužiti bobine ili dizne – i onaj što je bliže razvodu, to je prvi cilindar. I to je tako u većini slučajeva, mada postoje neke iznimke, tipa francuski auti – ovdje je često prvi cilindar onaj koji je najbliži mjenjaču.
Kako očistiti lambda sondu?
Na kraju, želio bih se osvrnuti na tipičnu situaciju u kojoj lambda sonda daje naizgled u redu vrijednosti, ali kao da malo odstupaju od idealnog. Recimo, kada stisnete gas, voltaža slabo raste, a motor posljedično radi sa bogatom smjesom. Ovo zna biti kada je lambda sonda prljava, tj prekrivena slojem čađe – obično je ovo posljedica toga što je motor duže vremena iz bilo kojeg razloga radio sa bogatom smjesom – loše dizne i slično.
Nekada u ovakvim situacijama može pomoći da sondu probate očistiti – neke od metoda koje se nude jest da je skinete sa ispušne grane i natopite preko noći u benzinu, koji bi onda trebao razraditi sve te naslage. Ili, možda jednostavnije, aditiv za katalizatore i cijeli sustav ubrizgavanja – ovo se naspe u rezervoar prije nego što ga nataknate punog, i onda dok se vozite, ono pomalo čisti čađu i ostale grstavoće u motoru i ispušnom sustavu – barem se tako reklamira.
Sad, iskreno, ja se osobno ne uzdam previše u ovakva rješenja – možda i uspiju dati rezultate, ali koliko je to pouzdano i dugoročno, nisam siguran. Radije bih zamjenio sondu, pa da sam siguran, ali, opet, ako ste knap sa parama, možete pokušati, ništa vas ne košta.